Please use this identifier to cite or link to this item:
https://research.matf.bg.ac.rs/handle/123456789/2656
Title: | Istraživanjem do minimuma ili maksimuma | Authors: | Mateljević, Miodrag Jozić, Nives Svetlik, Marek |
Affiliations: | Real and Complex Analysis | Issue Date: | 2013 | Rank: | M63 | Publisher: | Beograd : Matematički fakultet | Related Publication(s): | Zbornik radova III simpozijuma Matematika i primene | Conference: | Simpozijum "Matematika i primene" (3 ; 2012 ; Beograd) | Abstract: | Život i rad u savremenom društvu zahtevaju nova znanja, veštine, sposobnosti, vrednosti i stavove, tj. nove kompetencije pojedinca, koje se odnose na razvoj stvaralaštva, kritičkog mišljenja i uvodjenja novina, informatičke pismenosti, sposobnosti rešavanja problema iz svakodnevnog života, socijalnih sposobnosti i veština itd. U toku su promene tradicionalnog vaspitno-obrazovnog sistema koji deluje kao sredstvo prenošenja znanja. Neki nosioci novih trendova predlažu da se matematičke kompetencije odnose na osposobljenost učenika za razvijanje i primenu matematičkog mišljenja u rešavanju problema u različitim svakodnevnim situacijama. Problemi optimizacije se često pojavljuju u realnom životu i grubo rečeno odnose se na odredjivanje „najpovoljnijeg” rešenja; preciznije da na osnovu fiksiranih (datih) vrednosti nekih veličina odredimo minimalnu odnosno maksimalnu vrednost drugih veličina (u duhu novih trendova nazovimo ovu sposobnost: kompetencija „matematičkog odlučivanja”). U ovom članku, predstavićemo sadržaje koji su, po našem mišljenju, pogodni za razvijanje kompetencije „matematičkog odlučivanja”. Takodje, pokušaćemo objasniti kako obradjivati te sadržaje da bi se postigao željeni ishod učenja i razvile sposobnosti „matematičkog odlučivanja”? Rutinsko rešavanje računskih zadataka utvrdjuje naučene procedure, veštinu i brzinu računanja, ali vrlo malo razvija sposobnost „matematičkog odlučivanja”. Da bi učenici razvili sposobnost nalaženja (naj)povoljnijeg rešenja, predlažemo zadatke u kojima se učenik stavlja u situaciju da i) samostalno istražuje mogućnosti, sprovodi analizu i time razvija intuiciju za otkrivanjem traženog rešenja; preciznije ii) uočava činjenice, postavlja pretpostavke i izvodi zaključke; i iii) shvata potrebu za potvrdjivanjem istinitosti uočenog zapažanja i postavljenih pretpostavki. Tako na primer umesto da učenicima „serviramo” činjenicu da je od svih trouglova jednakog obima jednakostranični trougao najveće površine, možemo ih postaviti u situaciju da istraže i zaključe kako bi od date žice odredjene dužine napravili trougao najveće površine. Jedan od ciljeva ovog rada je da se pokaže kako se učenici mogu voditi kroz istraživački proces u otkrivanju optimalnog rešenja i usmeravati na kritičko razmišljanje i učenje sa razumevanjem. Razmatraćemo probleme odredjivanja minimuma i maksimuma površine ili obima figura u ravni. Izmedju ostalog u radu je dat i elementaran pristup izoperimetrijskoj nejednakosti. |
URI: | https://research.matf.bg.ac.rs/handle/123456789/2656 |
Appears in Collections: | Research outputs |
Show full item record
Google ScholarTM
Check
Items in DSpace are protected by copyright, with all rights reserved, unless otherwise indicated.