Please use this identifier to cite or link to this item: https://research.matf.bg.ac.rs/handle/123456789/2433
Title: Digitalizacija zaostavštine Srba u mestu Osredak u Bosni i Hercegovini
Authors: Maljković Ružičić, Mirjana 
Malbašić, Dragana
Affiliations: Informatics and Computer Science 
Issue Date: 2015
Rank: M64
Publisher: Beograd : NCD, Matematički fakultet
Related Publication(s): 13. Nacionalna konferencija sa međunarodnim učešćem Digitalizacija kulturne baštine i digitalna humanistika
Conference: Nacionalna konferencija sa međunarodnim učešćem Digitalizacija kulturne baštine i digitalna humanistika (13 ; 2015 ; Beograd)
Abstract: 
Digitalizacija zaostavštine raseljenog naroda omogućava uvid u način života koji je taj narod vodio na području sa koga je raseljen i obezbeđuje očuvanje veze njegovih potomaka sa svojim
korenima. Sa tim ciljem započeta je digitalizacija zaostavštine Srba u mestu Osredak, koje pripada opštini Cazin u Bosni i Hercegovini. U Osretku je nekada većinsko stanovništvo bilo
srpske nacionalnosti, a danas u njemu živi svega jedna srpska porodica.
Izvršena je digitalizacija hrama Svetih apostola Petra i Pavla, Četvorojevanđelja iz XIX veka i nadgrobnih spomenika na pravoslavnom groblju, kao poslednjih svedoka prisustva srpskog naroda na tom području.
Hram Svetih apostola Petra i Pavla je sagrađen pre Prvog svetskog rata. Pravoslavnom stanovništvu je pored verskog središta bio i centralno mesto socijalnog života. Tokom Drugog svetskog rata i početkom građanskog rata u Bosni i Hercegovini pretrpeo je značajna oštećenja, a njegova obnova je započeta 2012. godine na inicijativu nekadašnjih stanovnika Osredka.
Četvorojevanđelje sadrži kanonska jevanđelja po Mateju, Marku, Luki i Jovanu i predstavlja najvrednije i u dobrom stanju sačuvano blago hrama. Četvorojevanđelje je štampano u Rusiji, a kupljeno dobrovoljnim prilogom lokalnog stanovništva 1882. godine.
Započeta je digitalizacija nadgrobnih spomenika pravoslavnog groblja, koji na poseban način pričaju priču o mestu i njihovim nekadašnjim stanovnicima. Najbolji su svedok koje su porodice
nastanile mesto i kada, prosečnoj starosti stanovništva, pismenosti, pojavi bolesti usled kojih se povećavala smrtnost stanovništva, ratovima koji su se odigrali na tom području, kao i pojavama migracija. Napravljena je mapa groblja. Svakom nadgrobnom spomeniku je dodeljena ikonica koja opisuje njegov oblik i trenutno stanje, ime i prezime pokojnika ukoliko je poznato, i slika spomenika. Grobovi su grupisani po porodicama, te radi lakšeg pretraživanja mape groblja, ikonice nadgrobnih spomenika jedne porodice obojene su istom bojom. Najstariji spomenici sa kojih je moguće pročitati podatke o preminulom datiraju iz osamdesetih godina XIX veka. Postoji nekoliko tipova nadgrobnih spomenika, od kojih su neki jednostavni i sadrže samo tekst sa podacima o pokojniku, a neki su ukrašeni ponekim ili većim brojem motiva.
URI: https://research.matf.bg.ac.rs/handle/123456789/2433
Appears in Collections:Research outputs

Show full item record

Google ScholarTM

Check


Items in DSpace are protected by copyright, with all rights reserved, unless otherwise indicated.